Kontaktirajte nas
POŠALJITE PORUKU
Imate li pitanja ili želite da stupite u kontakt sa nama? Popunite dostavljeni kontakt obrazac i mi ćemo Vam se javiti u najkraćem mogućem roku.
Naša lokacija
Vanjskotrgovinska komora BiH
FAQ o uslugama
Opće znanje o dubinskoj analizi u lancu snabdijevanja
Jesu li RBH usluge besplatne?
Da. RBH usluge su potpuno besplatne.
Šta je lanac snabdijevanja?
Prema njemačkom Zakonu o dužnoj pažnji i odgovornosti preduzeća u lancu snabdijevanja, izdatom 16. jula 2021. godine, lanac snabdijevanja obuhvata cjelokupnu ponudu proizvoda i usluga preduzeća. Uključuje sve faze potrebne za proizvodnju proizvoda i pružanje usluga, od vađenja sirovina do isporuke krajnjem potrošaču, i uključuje:
- Aktivnosti preduzeća u okviru njegovog vlastitog poslovnog opsega;
- Aktivnosti direktnog dobavljača;
- Aktivnosti indirektnih dobavljača.
To također uključuje korištenje potrebnih usluga kao što su prijevoz ili privremeno skladištenje.
Koja je odgovornost procjenitelja?
Due diligence je proces koji pomaže preduzećima da identifikuju, spriječe i ublaže stvarne ili potencijalne negativne uticaje – poznate kao rizici – u vlastitom poslovanju, u svim svojim lancima snabdijevanja i u poslovnim odnosima.
(Izvor: OECD (2018) Smjernice OECD-a za dužnu pažnju u vezi s odgovornim poslovnim ponašanjem)
Po čemu se dubinska analiza razlikuje od tradicionalnih metoda usklađenosti?
Due diligence se razlikuje od tradicionalnih pristupa upravljanju rizicima i usklađenosti na sljedeće načine:
Preduzeća mogu biti uključena u negativne uticaje u cijelom lancu snabdijevanja, tako da moraju provoditi dužnu pažnju ne samo kod direktnih dobavljača već i kod drugih partnera u lancu snabdijevanja.
Due diligence je također zasnovan na riziku, ali se fokusira ne samo na rizike za poslovanje, već i na rizike koje poslovanje može uzrokovati, doprinijeti ili u koje može biti uključeno – za ljude, okoliš i društvo.
Preduzeća mogu odrediti prioritete akcija na osnovu ozbiljnosti rizika, posebno onih sa najozbiljnijim negativnim uticajima na ljude, okolinu i društvo.
Prilikom razvoja strategije dubinske analize, preduzeća bi se trebala konsultovati sa zainteresovanim stranama kao što su zaposleni, pogođene zajednice i druge strane na koje mogu uticati poslovanje preduzeća i investicione odluke.
Od preduzeća koja primjenjuju dužnu pažnju očekuje se da obezbijede mehanizam za pristup sanaciji i razmotre kako poslovne odluke mogu doprinijeti negativnim uticajima. Efikasan sistem dužne pažnje pomoći će preduzećima da procijene kako njihove akcije mogu uzrokovati ili doprinijeti šteti u lancu snabdijevanja.
Izvor: OECD (2018) Smjernice OECD-a za dužnu pažnju u vezi s odgovornim poslovnim ponašanjem.
Koje zahtjeve preduzeće mora ispuniti u svojim odgovornostima procjene?
Obaveze procjene uključuju:
- Uspostaviti sistem upravljanja rizicima;
- Odredite odgovornu osobu u preduzeću;
- Provoditi periodične analize rizika i izdavati izjave o politici;
- Predložite preventivne mjere;
- Provesti korektivne mjere i uspostaviti proces rješavanja pritužbi;
- Pohranite i prijavite informacije.
- Propisi kojih se preduzeća moraju pridržavati podijeljeni su prema svakom nivou u lancu snabdijevanja: vlastito poslovanje preduzeća, direktni dobavljači i indirektni dobavljači.
Pored toga, prilikom procjene adekvatnosti sistema upravljanja rizicima, treba praviti razlike u zavisnosti od vrste i obima aktivnosti preduzeća, obima uticaja preduzeća, težine kršenja i načina na koji je preduzeće učestvovalo u kršenju.
Često postavljana pitanja o njemačkom Zakonu o lancu snabdijevanja
Šta bi preduzeća trebala učiniti sa indirektnim dobavljačima?
Za indirektne dobavljače, obaveze dužne pažnje primjenjuju se samo tamo gdje postoje pouzdane informacije koje ukazuju na rizik od neusklađenosti. U takvim slučajevima, preduzeće mora odmah djelovati i preduzeti slijedeće korake:
- Provesti analizu rizika;
- Implementirati strategije za minimiziranje i sprječavanje rizika;
- Utvrdite odgovarajuće preventivne mjere protiv prekršioca. Učešće u industrijskim inicijativama može biti efikasna opcija u ovom kontekstu.
Šta bi preduzeća trebala učiniti za vlastito poslovanje i direktne dobavljače?
Preduzeća trebaju implementirati sljedeće mjere, kako u internom poslovanju, tako i u poslovanju s direktnim dobavljačima:
- Izraditi i objaviti izjavu o politici o poštovanju ljudskih prava;
- Provesti analizu rizika kako bi se identifikovali negativni uticaji na ljudska prava;
- Implementirati upravljanje rizicima (uključujući preventivne i korektivne mjere) kako bi se izbjegli potencijalni negativni utjecaji;
- Uspostaviti mehanizam za primanje i rješavanje pritužbi;
- Implementirati javno i transparentno izvještavanje;
- Ako se prekršaj dogodi unutar područja poslovanja preduzeća, preduzeće mora odmah preduzeti potrebne korake da zaustavi prekršaj;
- Ako se prekršaj dogodi kod direktnog dobavljača i ne može se odmah zaustaviti, preduzeće mora razviti poseban plan za minimiziranje i sprječavanje prekršaja.
Koja preduzeća su obuhvaćena zakonom?
Od 2023. godine: Preduzeća sa preko 3.000 zaposlenih (oko 900 kompanija).
Od 2024. godine: Preduzeća sa preko 1.000 zaposlenih (oko 4.800 kompanija).
Tada će se ponovo procijeniti opseg zakona.
Kakve veze ovaj zakon ima sa BiH preduzećima?
Preduzeća u Bosni i Hercegovini mogu biti indirektno pogođena ako su dio lanca snabdijevanja njemačke kompanije koja podliježe Zakonu o dužnoj pažnji u lancima snabdijevanja.
Koja je svrha zakona?
Osigurati bolju zaštitu prava radnika i okoliša u cijelom globalnom lancu snabdijevanja. Zakon zahtijeva od kompanija da uspostave odgovarajuće, efikasne sisteme upravljanja rizicima koji su integrirani u sve relevantne poslovne procese.